Državna pomoć se kao instrument ekonomske politike koristi da bi se podstakle i privukle investicije, strane i domaće, kako bi se ubrzao ekonomski rast. Ipak, iako potencijalno veoma korisna, u koliko se ne zasniva na jasnim i ekonomski racionalnim pravilima i ako nije potpomognuta drugim instrumentima, na dugi rok može biti kontraproduktivna. Najčešće se sprovodi se u vidu u vidu podsticaja koji se isplaćuju investitorima, ili, nešto ređe, u vidu poreskih olakšica ili kredita pod preferencijalnim uslovima. Zauzvrat, investitori se obavezuju da će zaposliti dogovoreni broj ljudi i investirati određeni iznos. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi se država uopšte mešala u privredne tokove? Odgovor je da postoje određene situacije, tzv. tržišni otkazi, kada tržište samo po sebi ne može da proizvede društveno poželjne ishode. Primeri za to su nedovoljna ulaganja u istraživanja i razvoj, otežan pristup finansijama sa kojim se suočavaju MSP ili situacije u kojima nerazvijena područja ostaju takva u dugom roku. Ipak, potrebno je da pravila i situacije u kojima je dozvoljeno dodeljivati državnu pomoć budu jasno definisane. U suprotnom, neograničeno korišćenje državne pomoći može da ozbiljno naruši konkurenciju, čineći da preduzeća koja je dugo primaju na kraju „atrofiraju“ – izgube sposobnost da se nose sa konkurentima na tržištu.
Continue reading “Politika državne pomoći u Srbiji i usaglašavanje sa propisima EU- perspektive i izazovi”Uloga i efekti državne pomoći u privlačenju stranih direktnih investicija (SDI)
SDI su značajne za zemlje u razvoju, budući da se od njih očekuje da će, pored zapošljavanja, zemlji omogućiti pristup novim tehnologijama i znanju. U Srbiji se na njih odnosi 10% zaposlenosti što je za Srbiju značajno, ali znatno manje od proseka Centralne i Istočne Evrope. SDI se često privlače različitim vrstama podsticaja, koji se isplaćuju kao kompenzacija za nerazvijeno poslovno okruženje, ali često i kao posledica međusobne konkurencije sličnih zemalja. Srbija je svojom politikom privlačenja posle 2009. godine privlačila uglavnom SDI slabijeg tehnološkog nivoa i očekivanih razvojnih efekata, što je donekle bilo iznuđeno, ali se situacija u poslednje vreme popravlja.
Continue reading “Uloga i efekti državne pomoći u privlačenju stranih direktnih investicija (SDI)”Uspešni primeri uloge državne pomoći u razvoju
Primeri uspešnih zemalja ukazuju da oslanjanje na državnu pomoć kao instrument razvoja mora biti propraćeno paralelnim unapređenjima u infrastrukturi, poslovnom okruženju, obrazovanju i uz brigu o zaštiti životne sredine. Sa druge strane, ako je državna pomoć usamljen i izolovan instrument, razvojni efekti će najverovatnije izostati. Povoljan ambijent, uz navedena unapređenja otvara vrata dolasku tehnološki sofisticiranih kompanijama čak i bez državne pomoći, čiji su razvojni efekti daleko veći, kao i postepenom građenju konkurentnih domaćih privatnih preduzeća.
Continue reading “Uspešni primeri uloge državne pomoći u razvoju”